DENTAL OFFICE 1993
Baba Višnjina 18, 11000 Beograd
tel. (+381 11) 2459354, 065 2459354
e-mail. cikazuba@eunet.rs
Posete se zakazuju.
ŠTA JE PARODONTOPATIJA (PARODONTOZA)?
Zubi se nalaze u alveolarnim čašicama ili aleolama koje su smeštene u viličnim kostima - gornoj i donjoj. Cement zuba je periodontalnim vlaknima vezan za alveolarnu kost. Gingiva (zubno meso ili desni) prekriva viličnu kost. Sve ovo zajedno čini parodoncijum.
Posle karijesa parodontopatija je najrasprostranjenije oboljenje. Čak 90% stanovništva ima neki oblik parodontopatije. Parodontopatija zahvata potporni aparat zuba ili parodoncijum. Patološki procesi koji se odvijaju u toku parodontopatije vode ka postepenom, ali progresivnom oboljevanju i konačnom gubitku jednog ili više zuba.
Kako nastaje parodontopatija?
Opasnost je što parodontopatija ne boli sve dok ne dođe do komplikacija. Bolest počinje neupadljivo krvarenjem desni i može početi još u ranoj mladosti.
Parodontopatiju izaziva dentalni plak koga 80% čine mikroorganizmi to
jest bakterije. Plak je bezbojna, ljigava meka naslaga koja se taloži
na zubima i običnim ispiranjem usta ne može se ukloniti.
U slučaju loše i neadekvatne oralne higijene u zubni plak se talože mineralne
soli i dolazi do mineralizacije i stvaranja zubnog kamenca odnosno čvrstih
naslaga koje su vidljive i talože se uz ivicu gingive. Zubni kamenac
uzrokuje zapaljenje desni na dva načina: prvo što onemogućava samočišćenje
i održavanje higijene usta i drugo, mehanički pritiska desni dovodeći
do poremećaja cirkulacije, pri čemu su desni crvene i otečene. Čvrste naslage koje
su prekrivene gingivom
i najčešće se ne vide golim okom nazivaju se subgingivalni konkrementi.
Njih ima u parodontalnim džepovima.
Ukoliko se gingivitis (zapaljenje desni) ne leči, zapaljenje se širi i propada parodoncijum. Formiraju se parodontalni džepovi (prostor izmedju zapaljenih desni i korena zuba), koji su najvažniji znak parodontopatije. Zubi postaju preosetljivi na mehaničke, termičke i druge nadražaje. Destruktivni procesi u alveolarnoj kosti koji se odvijaju u toku parodontopatije mogu dovesti do stvaranja parodontalnih apscesa koji čine žarišta, čime su ugroženi i udaljeni organi i sistemi. Zubi počinju da se klate, a u krajnjem stadijumu ispadaju.
Pogledajte animaciju Parodontopatija
U većem riziku da imaju parodontopatiju, pored osoba koje redovno ne održavaju oralnu higijenu su i pušači. Bitna je i genetska komponenta, a jedan od uzroka ovog oboljenja mogu da budu i razna opšta oboljenja poput dijabetesa.
Terapija parodontopatije:
Terapija je dugotrajna, jer parodontopatija je bolest koja se vraća
i mora da bude pod kontrolom. Jedino rešenje je - prevencija. Uvek težimo
sprečavanju težeg oblika. U zavisnosti od stadijuma, ovoj bolesti pristupamo
na više načina: konzervativno, hirurški, protetski ili kombinovano.
U početnoj fazi, kada se javi gingivitis, lečenje je vrlo jednostavno
jer su džepovi neznatni i ne zahtevaju poseban tretman. Zubni kamenac (tvrde naslage) i
dentalni plak uspešno uklanjamo
specijalnim aparatom koji koristi ultrazvučne vibracije, koje rastvaraju
zubni kamenac. Posle ultrazvučnog tretmana zube poliramo četkicama i
gumicama uz dodatak specijalnih pasta do potpunog uklanjanja naslaga. Preporučujemo
ispiranje usta posebnim rastvorima, a u nekim slučajevima propisujemo
i medikamentnu terapiju.
Pogledajte animaciju Ultrazvučno uklanjanje kamenca
Ukoliko su parodontalni džepovi evidentni, posle bazične terapije pristupamo eliminaciji ili bitnom smanjenju istih. Zavisno od lokalizacije i drugih osobina parodontalnih džepova preduzimamo njihovu obradu (kiretaža) ili hirurško lečenje (režanj operacija). Intervencija je bezbolna i obavlja se u lokalnoj anesteziji.
Obrada parodontalnih džepova je terapijski zahvat kojim odstranjujemo
sva patološki izmenjena tkiva parodoncijuma. Kako se u toku obrade parodontalnog
džepa odgovarajućim kiretama odstranjuje i patološki izmenjeno tkivo
gingive, to se ovaj zahvat naziva kiretaža parodontalnog džepa.
Hirurškim zahvatom (režanj operacija) pravi se rez na gingivi koja se
odiže u obliku režnja i tako se postiže dobar pristup parodontalnom
džepu, kako bi bilo omogućeno potpuno uklanjanje patološki izmenjenog
tkiva pod direktnom kontrolom oka. U slučajevima težih koštanih razaranja
i prisustva dubokih infrakoštanih džepova, tamo gde je to moguće, defekte
nadoknađujemo veštačkom kosti u obliku granula. Po izvršenom zahvatu
gingiva (desni) se zašiva, a konci se skidaju posle 7 - 10 dana.
U slučajevima gubitka jednog ili više zuba, kao posledica terminalnog stadijuma parodontopatije, moramo pristupiti protetskom zbrinjavanju pacijenta.